Sa zagrebačkog kongresa: dentalni strah globalno pogađa 25 do 30 % djece

Prevencija, MIH i strah od zubara na popisu tema

U Acta Stomatologica Croatica objavljena je knjiga sažetaka kongresa „Current Practice in Croatian Pediatric Dentistry – 2025“, održanog 5. i 6. prosinca 2025. u zagrebačkom Hotelu International. Skup su organizirali Hrvatsko društvo za dječju i preventivnu dentalnu medicinu HLZ-a, Hrvatsko stomatološko društvo HLZ-a i Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; predsjednik kongresa bio je Hrvoje Jurić, a knjigu sažetaka uredila je Kristina Goršeta.

Prevencija je bila okosnica. U pozvanom predavanju o timskom radu navodi se da se do 90 % patoloških stanja — prije svega bolesti tvrdih zubnih tkiva — može spriječiti. Christian Splieth iz Greifswalda govorio je o prenošenju smjernica utemeljenih na dokazima u praksu te o autotransplantaciji kod ranoga gubitka trajnih zuba u djece i adolescenata, gdje su najčešće pogođeni prvi trajni kutnjaci.

Kristina Goršeta obradila je molarno-incizivnu hipomineralizaciju (MIH) kao razvojni poremećaj cakline s estetskim, funkcijskim i psihološkim posljedicama, gdje raspon zahvata ide od pečaćenja i ispuna do krunica u težim slučajevima. Ivana Čuković-Bagić prošla je šest skupina lijekova koje pedodont mora poznavati: analgetike, sistemske antibiotike, antimikrobne pripravke, antimikotike za kandidijazu, antivirotike i topičke kortikosteroide. Tomislav Škrinjarić podsjetio je da sedacija postoji kao kontinuum te da su tri standardne tehnike inhalacijska, oralna i intravenska.

Najkonkretniju brojku donio je sistematski pregled Waltera Dukića i Lucije Koturić Čabraja o dentalnoj anksioznosti u djece: prevalencija je globalno oko 25 do 30 %, a među čimbenicima se navode dob i spol djeteta, ranije iskustvo s karijesom i utjecaj roditelja. S većom anksioznošću povezana su djeca s visokim kep indeksom i ona koja ne dolaze redovito na pregled.

Ograničenja

Riječ je o knjizi kongresnih sažetaka, a ne o recenziranim cjelovitim radovima; znatan dio poster-priopćenja prikazi su pojedinačnih slučajeva, pa se ti nalazi ne mogu poopćavati.

Za ordinaciju

• Dentalnu anksioznost bilježite kao nalaz, a ne kao osobinu djeteta: dob, prethodni karijes i ponašanje roditelja čimbenici su na koje se može djelovati.
• Kod djeteta s MIH-om terapiju planirajte u koracima, od pečaćenja i ispuna prema krunicama, i taj slijed objasnite roditelju već na prvom pregledu.
• Ako radite sedaciju, tehniku uskladite s razinom nadzora koju možete osigurati — razlika između svjesne i duboke sedacije je u nadzoru i odgovornosti kliničara.