Probir na dijabetes u ordinaciji: stope otkrivanja između 20 i 66 %
Pregled 21 studije pokazao je da mjerenje HbA1c ili glukoze uz stolac otkriva potencijalno nove slučajeve dijabetesa tipa 2 u 20 do 66 % ispitanih. Najbolje radi kombinacija upitnika o riziku, parodontološkog pregleda i kapilarnog testa.
Upitnik, sondiranje pa kap krvi — model u tri koraka
Skupina oko M. K. Sandhua objavila je u BMC Oral Health pregled dokaza o probiru na dijabetes tipa 2 u ordinaciji dentalne medicine. Zanimalo ih je jesu li testovi HbA1c ili glukoze uz stolac — iz kapilarne krvi s prsta ili iz krvi gingivnog sulkusa — u kombinaciji s procjenom rizika dovoljno korisni da uđu u rutinu primarne dentalne zaštite.
Pretragom baza po unaprijed definiranoj strategiji uključena je 21 studija: njih devet oslanjalo se prvenstveno na uzorak krvi s prsta, a dvanaest na krv iz gingivnog sulkusa. Sinteza je bila opisna, s naglaskom na višestupanjskim protokolima koji spajaju upitnik o riziku, parodontološki pregled i test na mjestu skrbi.
Stope otkrivanja potencijalno novih slučajeva dijabetesa tipa 2 kretale su se između 20 i 66 %. Kad se test na mjestu skrbi doda kao drugi korak dvostupanjskog protokola, raste udio ispravno prepoznatih osoba, a postupak se lako uklapa u redovni termin. Krv iz gingivnog sulkusa upotrebljiva je kao alternativni uzorak, ali s ograničenjima, pa autori kao najizglednije rješenje vide predikcijski model u više koraka: upitnik o riziku, parodontološki status pa kapilarni test.
Ograničenja
Riječ je o opisnoj sintezi 21 studije, bez meta-analize, pa se raspon od 20 do 66 % ne smije čitati kao jedna prenosiva brojka nego kao skupnu sliku različitih protokola i populacija.
Za ordinaciju
- Parodontološki status ionako uzimate; upitnik o riziku za dijabetes dodaje minutu i ništa ne košta — to je korak koji možete uvesti odmah.
- Test na mjestu skrbi je sito, a ne dijagnoza: pozitivan nalaz znači uputnicu liječniku obiteljske medicine, ne postavljanje dijagnoze u ordinaciji.
- Kod pacijenata s uznapredovalim parodontitisom pitanje o zadnjem nalazu šećera i obiteljskoj anamnezi dijabetesa ima najviše smisla.